DogMania

Vise od Foruma
 
HomeRegistracijaLogin

Share | 
 

 Hrvatski ovčar

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Hrvatski ovčar   Sun Feb 17, 2008 11:33 am

Povijesni zapisi o hrvatskom ovčaru
LIPA SLAVONSKI BROD
U XIV stoljeću ispisuju se prvi podaci o hrvatskom ovčaru koji su nama poznati.

Đakovački Biskup Petar Horvat u svom zapisu iz 1374. godine navodi da su Hrvati ovog čobanskog psa doveli sa sobom prigodom seobe u novu postojbinu, te ga naziva CANIS PASTORALIS CROATICUS - Hrvatski čobanski pas. Navodi da je visok oko 3 pedlja /oko 45 cm/, da je obrastao srednjedugom kovrčavom dlakom, poluuspravnih ili uspravnih ušiju, te da je vrlo dobar za čuvanje svih domačih životinja.

Petar Bakić Đakovački biskup u svom rukopisu iz 1719. godine "O životu naroda i o stočarstvu u Đakovu i njegovoj okolici Ljeta gospodnjega 1719." također govori o hrvatskom ovčaru. U tom rukopisu ponavlja riječi Biskupa Petra iz 1374. i uz vlastiti opis tog psa navodi da se hrvatski ovčar nije promjenio od posljednjeg pominjanja (od 1374 do 1719.) i da je zadržao svoj oblik i vanjštinu kako ih je opisao Biskup Petar 1374.godine.

Upravitelj Crkvenih dobara Andrija Kečkemeti u svom izvješču "Izvješče o stočarstvu na Đakovačkom Spahiluku 1737.godine" piše na latinskom jeziku o hrvatskom ovčaru: "Hrvatskog su ovčara prema zapisima Đakovačkog biskupa Petra iz 1374.godine Hrvati za vrijeme seobe doveli sobom iz svoje prvotne domovine u Hrvatsku, i on se uzgaja od doseljenja do danas. Pas je visok oko 3 pedlja /oko 45 cm/, obrastao je srednjedugom kovrčavom dlakom crne boje, a glava mu je obrasla kratkom dlakom.Ima uspravne ili poluuspravne uši. Ovaj pas čuva sve vrste stoke, a odličan je i kao kučni pas čuvar."

Franjo Klein, Upravitelj i Ranarnik Biskupskog spahiluka u Đakovu daje u svom zapisu iz 1742.godine dosta iscrpan opis psa: "Hrvatski čobanski pas visok je oko 3 pedlja. Pokriven je kovrčavom dlakom crne boje. Dlaka je na glavi kratka, a na ostalom dijelu tijala srednje dužine. Njuška je šiljata, uši poluuspravne ili uspravne. Ovaj je pas vrlo darovit i za sve vrste stoke uporabljiv.". Prema zapisu Đakovačkog biskupa Petra iz 1374.godine koga kasnije pominje u svom rukopisu 1719. godine i Biskup Petar Bakić, ovog su psa Hrvati za vrijeme seoba doveli u novu postojbinu Hrvatsku, te su s njime do današnjeg dana kao pastiri služili i dali mu ime Hrvatski čobanski pas.

Đakovački Kanonik i Upravitelj Biskupskih dobara u Đakovu, Petar Lukić u svom izvješču "O stanju stočarstva Spahiluka Biskupije Đakovačke i njegove okolice 1752. godine" piše na latinskom jeziku: Za stočarstvo Đakovštine od velike je važnosti hrvatski čobanski pas.Taj pas čuva stada ovaca, koza, svinja, goveda i konja. Visok je oko 3 pedlja, crne do sivocrne boje, kitnjastog repa, a nekoji se ošteni i bez repa. Obrastao je srednje dugom, ravnom do kovrčavom dlakom. Glava do ušiju obrasla je kratkom dlakom. Ima špicastu njušku, te stršeće ili polu-stršeće uši. Oblik glave mu je kao u lisice. Vrlo je dobar i kao kučni pas. Prema Bakiću, tog su psa naši preci doveli sobom iz prvotne domovine prigodom seobe u ove krajeve. Ovaj se pas uzgaja od doseljenja u cijeloj Hrvatskoj i on je najbrojnija pasmina pasa u Hrvatskoj.

Kasniji pisani podaci o hrvatskom ovčaru potječu iz 1854. godine. Autor pisanja je Dr.Franjo Bertić, kotarski veterinar u Đakovu /veterinar i liječnik/. U svojoj brošuri "O obstajanju ergele u Đakovu" navodi da ergele čuvaju psi hrvatski ovčari, koji su vrlo dobri i kao kučni psi. Kod opisa psa navodi kako je taj pas visok 40-50 cm, te da mu je dlaka crne boje srednje duga i kovrčava. Da mu je glava obrasla kratkom dlakom stršečih i polustršečih ušiju. Njuška mu je malo zašiljena, rep mu je malo kitnjast ili se ošteni bez repa. Bertić dalje navodi da su svojstva tog psa dobro ustaljena, jer da mu se vanjština kroz posljednjih stotinu godina nije promjenila, odnosno da je taj pas ostao isti kako ga opisuje Đakovački biskup Petar Lukić prije jednog stoljeća. Prema Bertiću, svi psi koji su se tada držali u selima Đakovačkog kotara, osim crvenkastožučkastih lisastoputastih lovačkih pasa bili su hrvatski ovčari.

Ostali zapisi iz nekoliko stotina godina poslije oslanjaju se na isti izvor i citiraju ga, ili mjenjajući mu formu, a zadržavajući opis gotovo jednak.


: komentar modifikovan dana: Sun Feb 17, 2008 11:55 am; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sun Feb 17, 2008 11:36 am


Dospijeće hrvatskog ovčara - teze
U brojnim zapisima nerazjašnjeno je pitanje na koje bi mogao odgovoriti veoma mali broj kinologa, a što se tiče podrijetla dospijeća našeg ovčara u krajeve koje mi danas nastanjujemo.
Upravo stoga, što i u najnovijoj literaturi nema autora koji sa sigurnošču tvrdi i dokazuje, da je hrvatski ovčar stigao s prvim hrvatskim plemenima iz svoje prvotne domovine u područje današnje Hrvatske, pokušao sam na svoj način razjasniti ili barem pokušati ukazati na neke činjenice, glede ovog pitanja. Nadam se da sam u tome uspio, utoliko, ukoliko ove teze budu prihvaćene i razmatrane na višim kinološkim i znanstvenim razinama.


1.teza: HRVATSKI OVČAR OBLIKOVAO SE U PRADOMOVINI HRVATA I SEOBOM HRVATSKIH PLEMENA, DOSPIJEVA NA PODRUČJE DANAŠNJE HRVATSKE

Koliko je ova teza prihvaćena, govori činjenica da gotovo svi autori napisa o hrvatskom ovčaru, domaći i strani, tvrde da je hrvatski ovčar stigao s prvim hrvatskim plemenima oko VII stoljeća p.K. na područje današnje Hrvatske. Da je ova teza točna, prisjetimo se navoda Biskupa Petra iz 1374. godine, gdje u svom rukopisu opisuje ovog psa kao CANIS PASTORALIS CROATICUS ili Hrvatski čobanski pas. Po zapisima ovog Biskupa, Hrvati su ovog psa doveli prigodom seobe u novu postojbinu iz prvotne, te uz opis završava svoje pisanje na latinskom jeziku. Poznato je, međutim, da nisu sva Hrvatska plemena došla na ovo, današnje područje, već su se neka stopila s drugim narodima ili su jednostavno lagano izumirali. Odatle vjerovatno i neki psi koji su vrlo slični našem hrvatskom ovčaru. Među njima je svakako luks - pas iz bivšeg sovjetskog saveza (prema nekim autorima), te mađarski mudi - koji je nastao izravno od hrvatskog ovčara, a vjerovatno krvi hrvatskog ovčara imaju i neki sjeverno i srednjeevropski ps,i poput švedskog špica - šiperkia. Slijedeći zapis o hrvatskom ovčaru slijedi 1719. godine iz pera Biskupa Petra Bakića, gdje isti samo potvrđuje prethodni zapis Biskupa Petra iz 1374., nadovezuje se na njega i upotpunjuje ga.
Na osnovu čega se ove tvrdnje oba Biskupa oslanjaju, ostaje nepoznatica. Slične, ako ne i iste pse, možda su imali i neki drugi narodi od kojih su daljim odabirom, nastale nove pasmine. Sve tvrdnje i zapisi nastali poslije, oslanjaju se na onu iz 1374. godine. Jesu li doista to bili ovi i ovakvi psi kakve mi danas poznajemo ili ne, možemo samo naslućivati iz dosta šturog, ali ipak za ono doba dobrog opisa psa. Sigurno je da se opisi podudaraju, ali je isto tako zanimljivo da se opisi psa ne pojavljuju prije opisa Biskupa Petra iz 1374. godine, a tek potom 1719.godine. Na temelju čega Biskup Petar tvrdi da su Hrvati sobom doveli te pse? Tvrdi, ali ne potkrepljuje. Jedna tvrdnja nije ništa, ako pored nje ne stoji barem jedna činjenica koja ide toj tvrdnji u prilog. Treba što prije pretražiti stare crkvene knjige iz onog doba, ne bi li se pronašao pravi i vjerodostojniji zapis o tomu. Tvrdnje i zapisi koji se temelje na zapisima Biskupa Petra iz 1374., pa iako su zapisani nekoliko stoljeća kasnije, nisu siguran dokaz, da smo ga mi doveli sobom. Samo za napomenu, ovaj zapis pojavljuje se nekoliko stotina godina kasnije od prvog doseljenja, a prethodnih zapisa i tvrdnji nema. Uzmimo da je ova tvrdnja točna, čudno je kako se ne pojavljuju i drugi zapisi iz ostalih predjela Hrvatske. Ne budemo li u skoro vrijeme pronašli kakav sigurniji dokaz ili barem postavku o dolasku Hrvata sa svojim psima iz prvotne domovine, možemo govoriti i o hrvatskom ovčaru nastalom i na neki drugi način.


2. teza: HRVATSKI OVČAR SE OBLIKOVAO NA PUTU SEOBE HRVATSKIH PLEMENA OD PRVOTNE DOMOVINE DO NAŠIH KRAJEVA

Svjetska i Hrvatska prvakinja PIPICA SLAVONSKI BROD
Ponovo se osvrnimo na prethodnu tezu. Autori napisa o hrvatskim ovčarima tvrde, mada možda i ne vjeruju, da je hrvatski ovčar stigao s prvim hrvatskim plemenima iz prvotne domovine u današnje krajeve, te da se od tada do današnjih dana, gotovo nije promjenio.
Vjerujem da će me veliki broj kinologa podržati kada kažem da je na hrvatskog ovčara veliki udio moglo imati i križanje s drugim psima onog doba prigodom seobe i nastanjivanja. Također treba naglasiti kako se hrvatski narod kroz povjest susretao s mnogim nedaćama od najezdi raznih bolesti, preko upada raznih osvajača do elementarnih nepogoda. Na ovim terenima, kao i na terenima gdje su bivali Hrvati, vodile su se žestoke borbe za opstojnost, događala su se velika kretanja stanovništva, države su mjenjale vladare i granice, kao i narodnost (ako se to može za ono doba govoriti), te je vjerovatno i naš pas imao sličnu sudbinu.
Tako je križanje s psima drugih naroda moglo ostaviti trag na našem psu. Taj trag bi se mogao očitovati kroz poluuspravno i uspravno uho, kovrčavu i mirnu (ravniju) dlaku, kusavost i dugorepost, mali i veliki rast, agresivnost i dobročudnost, crna boja i druge boje, te slično. Među ove tragove mogao bi se ubrojiti i već zaboravljeni karakterističan razdjeljak na grebenu, a naki su kinolozi čak tvrdili, da pravi hrvatski ovčar mora imati gotovo ravne očnjake sa sjekutićima, te obrnuto kovrčavu dlaku (dlaka se uvija od repa prema glavi,) pa čak i to da su se pojavljivali i primjerci sa sedam sjekutića. Mi to nismo iskoristili, no drugi možda jesu. Ako su Mađari od našeg psa stvorili svoju prepoznatljivu pasminu - mudi, zašto mi nismo mogli od nekog drugog, sličnog psa stvoriti (ali ne od mudija) svog psa kakvog danas poznajemo. Kako ovoj tezi ne ide puno u prilog, ostaje nam razmatrati slijedeće teze i pokušati zaključiti točno podrijetlo dospijeća našeg psa u ove krajeve.

3.teza: HRVATSKI OVČAR SE OBLIKOVAO NA DANAŠNJEM PODRUČJU HRVATSKE I PRIJE DOSELJENJA HRVATA U OVE KRAJEVE

Ne postoji dokaz kako su Hrvati po doseljenju u ove krajeve, u novoj zemlji zatekli, navodno, stočarski narod (sa stokom, a bez pasa). To je u ono vrijeme bilo nezamislivo i nemoguće. Dakle, Hrvatska su se plemena po doseljenju u ove krajeve susrela s narodom koji je živio isključivo od stoke i postojao je, uvjetno rečeno, određeni tip psa koje su oni uzgajali. Možda je upravo to bio predak našeg hrvatskog ovčara! Ili je to bio tip psa od kojeg je nastao naš pas? Ne postoje zapisi po doseljenju Hrvata u ove krajeve, da su ih Hrvati doveli sobom, već se to tvrdi puno kasnije, 500-tinjak godina poslije. Jesu li ih Hrvati zaista doveli sobom ili su ih zatekli na ovom području, nije sigurno. Ali nesumljivo je da se od prvog pominjanja do danas nije puno promjenio.


4.teza: HRVATSKI OVČAR OBLIKOVAO SE OD PASA SLIČNIH DANAŠNJEM HRVATSKOM OVČARU, ODNOSNO OD PASA KOJA SU ZATEKLA HRVATSKA PLEMENA PO DOSELJENJU I PASA KOJE SU DOVELI SOBOM PRIGODOM SEOBE

Postoji mogučnost da su Hrvati prigodom seobe u novu postojbinu poveli sobom svoje ovčarske pse uz stada, te da su prigodom doseljenja vršena manje-više nekontrolirana parenja s psima koji su zatekli ovdje. Proizvod tog križanja mogao je biti prototip današnjeg hrvatskog ovčara. Međusobnim parenjima tih pasa i pasa koja su zatekla hrvatska plemena na ovom području, dobio se novi tip psa kojeg mi znamo, vrlo dopadljiva izgleda, dobre naravi i radnih osobina.


SAŽETAK

Sve četiri teze imaju svoju određenu težinu i mjesto, i mogle bi se u nedogled razmatrati, pronaći još koja teza, te vjerovatno nikada ne bismo bili sigurni u ispravnost i vjerodostojnost podataka. Samo uz stručno pomaganje starijih kinologa i znanstvenika, kao i na temelju radova povjesnih napisa i radova, koji donekle mogu pomoći razriješiti ovu tajnu podrijetla dolaska hrvatskog ovčara.

Osobno smatram, hrvatski ovčar nastao je, mada ne u ovom obliku, u prvotnoj domovini i to kao pulin - što potvrđuje podrijetlo imena i njegovo zadržavanje u narodu do danas, te se prilagodio novim uvjetima življenja i od tada do danas, nije se puno promjenio.

Prva i četvrta teza mogu se uzeti kao stvarne, i osnova svemu, a u prilog tomu ide i prvo pominjanje hrvatskog ovčara tek 1374. godine i to, dakle, kad se hrvatski ovčar već ustalio sa svojim osobinama kao pasmina.

Iz svega ovoga možemo zaključiti, Hrvatski ovčar je stara hrvatska pasmina pasa, nastala od starih hrvatskih ovčara-pulina i od pasa koja su zatekla hrvatska plemena po doseljenju u ove krajeve, te se kao posljedica križanja ovih dvaju tipova pasa razvio "novi tip" psa kojeg mi danas nazivamo HRVATSKIM OVČAROM.
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sun Feb 17, 2008 11:43 am

Standard: HRVATSKI OVČAR (CHIEN DE BERGER DE CROATE)

FEDERATION CXNOLOGIQUE IN TERNATIONALE (FCI)
Secreteriat General: 12. Rue Leopold II, Thuin (Belgique)

No:277 le 31.januier 1969.
Standard: HRVATSKI OVČAR (CHIEN DE BERGER DE CROATE)

OPĆI UTISAK:
Hrvatski ovčar je pas na donjoj granici srednje visine. Živahan je, pažljiv i skroman pastirski pas. Lako poučljiv. Osnovno je crne boje, a karakteristična je kratka dlaka na glavi i nogama.
Visina kod grebena iznosi kod mužjaka i kod ženke 40-50 cm. Pas je nešto izduženog pačetvorinastog formata (on je oko 10% duži od visine).
Naročiti mu je razvijen instinkt čuvanja stoke, a veoma je upotrebljiv i kao čuvar kuće.

GLAVA:
Općenito: Glava je relativno laka, klinastog oblika.Gubica se prema lubanjskom dijelu glave odnosi kao 09:11. Ukupna dužina glave iznosi oko 20 cm.




JAN rodonačelnik linije SLAVONSKI BROD














a)
Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu, očni lukovi nisu izraženi, obrazi su zaobljeni.Općenito,glava je suha. Čeona brazda izražena.Lubanjski dio ovalan.Tjemeni greben možebiti izražen.
b)
Gubica je suha, nosni hrbat ravan i klinasti je produžetak lubanjskog dijela glave.Dobro je razvijena, donja vilica čini skladnu cjelinu s linijom nosnog hrpta. Gubica nije šiljasta ni tupasta.
c)
Zubalo je dobro razvijeno. Dozvoljeno je i klještasto zubalo, no poželjno je škarasto.
d)
Usnice su suhe, prilegnute, elastične, usni kutevi zatvoreni. Usnice su izvana crno pigmentirane.
e)
Njuška je uvijek crna, ne iskače od linije nosnog hrpta.
f)
Stop je slabo izražen
g)
Oči su smeđe do crne, srednje veličine, bademastog oblika, ravno položene, priljubljenih kapaka, živahnog izgleda.Rubovi očnih kapaka su tamno pigmentirani.
h)
Uho je nešto postrance nasađeno, stojeće ili polustojeće, trokutastog oblika, srednje veliko. Kupiranje nije dozvoljeno.Poželjne su stojeće uši.

VRAT:
Vrat je nešto podignut nad linijom leđiju, gornja i donja linija vrata je ravna.Umjereno je dug, srednje snažan,dubok, dobro zaobljen,mišičav. Koža je bez nabora i gusto je odlakan.

TRUP:












a)
Leđa su kratka i ravna, mišičava.Slabinski dio je kratak i dobro povezan, greben nije izražen.Prijelaz u vrat je postupan.
b)
Prsa su srednje dužine, dosta široka i duboka, rebra svedena, grudi slabo izražene.Prijelaz u vrat je u ravnoj liniji.
c)
Trbuh je blago usukan,slabine su ispunjene, čvrste.
d)
Sapi su srednje duge, u blagom padu, mišičave, primjereno široke.
e)
Rep je srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u leđnoj liniji, u afektu iznad leđne linije. Postoji urođena bezrepost ili se rep kupira tako da je kod odraslog psa dog oko 4 cm.



PREDNJI DIO:



a)
Kutevi prednjih nogu su otvoreniji, stav strmiji, noge ravne, gledano sprijeda paralelne.Noge su srednje dužine.Lopatica je srednje dužine, nešto strmije postavljena, dobro mišičave. Nadlaktica je je relativno kratka, podlaktica je duga, mišičava.Kosti su lakše.
b)
Šapje je suho, ne ističe se. Došapje je kratko, ne sasvim okomito na pod, šape male,čvrste, poluzečje.Prsti skupljeni.
STRAŽNJI DIO:
Stražnje noge su srednje otvorenih kuteva. Noge gledano straga su paralelne.Potkoljenica je duža, skočni zglob niži.
Stegno je srednje širine, mišičavo.Skočni zglob je suh,dobro izražen, srednje otvorenog kuta.
Stražnje šape su iste kao prednje, male i čvrste, no nešto izduženije.Čaporci se otklanjaju.

KRETANJE:
Hrvatski ovčar kreće se živahnim kasom, a korak mu je umjerene dužine.

DLAKA:



a)Dužina dlake je na leđima 7-14 cm.Lični dio glave uvijek je kratko odlakan. I uši su s vanjske strane kratko odlakane, dok su iznutra obrasle dugom dlakom. Stražnje strane prednjih nogu je duže odlakano od šapja. Stražnje noge su gačaste do skočnog zgloba. Dlaka je relativno meka, valovita do potpuno kovrčava.Ne smije biti vunasta.
b)Poddlaka mora biti gusta. Temeljna boja dlake je crna.Dozvoljene su pojedine bijele dlake.Bijele dlake na glavi, tijelu i repu nisu dozvoljene, dok su dozvoljene na grlu, grudima i prsima. Bijele oznake na prstima su dozvoljene, ali nepoželjne.
GREŠKE:
Hrvatskog ovčara isključuju slijedeće greške:
Manjak više od dva prva premolara (peti zub), svijetle oči, albinično oko, svaka druga boja njuške osim crne, potpuno vunasta i jako duga dlaka.
Bijele oznake na glavi, tijelu i repu, dulje odlakano lice potpuno viseće uši, čarapaste noge (putaste smanjuju ocjenu), predgrizači i podgrizači.
Visina viša ili niža od propisane.


Buco: komentar modifikovan dana: Sun Apr 20, 2008 4:23 pm; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sun Feb 17, 2008 11:48 am



SOCIJALIZACIJA I PRILAGODBA NOVOJ SREDINI


Osnovno
Pri kupnji ili bilo kakvoj drugoj nabavci psa, uvijek morate voditi računa da se pas nabavlja od provjerenog uzgajača. Prvenstveno, jer oni obično daju garanciju za svoje pse, manja je vjerojatnost da su sumnjive radnje u igri i treće, veća je mogućnost da na licu mjesta upoznate roditelje svoga psa, uzgajača, ambijent u kojem je štenac odgojen i rastao, i odnos uzgajača prema psima.
Ovo posljednje na kraju odigra veliku uloga u razvoju psa.
Moram naglasiti da kod kupovine nikada ne kupujete na prvi oglas ili na prvo viđenje psa. A još manje ako vam uzgajač ili prodavač kaže "E baš imam štene kakvo tražite!" To su u većini slučajeva osobe koje će bilo kome prodati svog psa. Jedan savjet koji svima dajem, uvijek tražite pomoć kod nabavke psa, zovite i druge uzgajače, tražite mišljenje, jer ako 3 uzgajača kažu za jednog loše, onda tu nešto ne štima.
Zato - provjerite. I kad nabavljate jednom psa morate znati da bi on s Vama trebao biti i narednih desetak godina, a i više.
Ne kupujte ili ne nabavljajte psa posredstvom trgovca životinjama, ima ih časnih, ali većina je vođena zaradom.


Kako prepoznati dobrog uzgajača?
Dobar uzgajač je osoba koja drži do svojih pasa, koja nije živčana i rastresena osoba, mora ulijevati poštovanje i toplinu, mora biti susretljiva i odgovori joj trebaju biti otvoreni, bez nekih teških fraza i govorancija, psi je trebaju voljeti, ona se prema njima treba ponašati prijateljski, gledati ih očima punim ljubavi, smješkati se dok govori o njima ili dok gleda u njih.
To ćete najbolje vidjeti ako je zamolite da pusti iz boksa kojeg psa.
Ako uz to još uzgajač ima i npr. mačke ili golubove ili neku drugu ukrasnu perad, a psi ne napadaju, ili ako ih uzgajač smiruje bez suvišne dreke, to će biti dobar uzgajač.


Kako odabrati dobrog psa?
U svakom leglu postoje dobri i bolji psi. Koliko platite, toliko dobijete. Bolje pse uzgajač obično spremi u stranu dok ove druge - dobre, ne proda ili ih podjeli, ili što već.
Roditelji pasa moraju biti socijalizirani, što je obično preduvjet da će takva biti i štenad.
Potom pogledajte štenad. Ne zalijećite se za najsimpatičnijim psom.
Dobar hrvatski ovčar mora biti vrlo pokretan, zainteresirano gledati sve oko sebe i ne bi se smio dati zbuniti. Oči su mu uvijek vedre, sjajne, radoznalo gledaju oko sebe. Rep mu odaje narav, ako maše njime i ako ne maše njime nije isto. Veseljak po prirodi hrvatski ovčar maše repom i to je pas kakav nama treba. Onaj koji ne maše repom, vjerojatno neće biti dobro prilagođen novoj sredini. Oni psi koji su zainteresirani propinju se na vrata boksa kako bi bolje vidjeli posjetitelje i da im nijedan detalj ne promakne, pokušat će radoznalo doći do Vaših ruku, lizati ih ili grickati, a sve to pratiti mahanjem repa i često veselim lajanjem. Probajte dobaciti neki predmet štenadi kako biste vidjeli reakcije na strane predmete i igračke. Obično će štene potrčati za lopticom, kamenom, štapom, igračkom,
To je pas kojeg trebate birati.
Izbjegavajte povučenu štenad, štenad koja se pokoravaju drugima u leglu, bojažljivu i zbunjenu štenad, onu koja se boje šumova i zveckanja, Štene preuzimate s navršenih 8 tjedana kad je već očišćeno od crijevnih (min. 2x) i kožnih parazita, te najmanje jednom cijepljen protiv štenećih bolesti.
Štene bi trebalo odnosno, moralo bi biti i tetovirano brojem istovjetnim s brojem rodovnice.
Za svaki slučaj, provjerite u kancelariji Hrvatskog kinološkog saveza da li je leglo prijavljeno i u koju rodovnu knjigu se leglo upisuje, obzirom da postoji A i B rodovna knjiga.
Nemojte se brinuti što Vaš štenac nema sjajnu dlaku, to je "paperjasta" dlaka koju štene mijenja od svog 4.5 mjeseca starosti pa skoro do nekih 6-8 mjeseci starosti. Takva dlaka je obično bez sjaja i često na svjetlu daje plavi ili smeđi ton.


Pas u novoj sredini
Kad preuzimate svog psa, pitajte o navikama svoga psa uzgajača da biste se znali i Vi slično postaviti.
Prva, druga a čak i treća noć bit će Vam zanimljiva.
Štene će uporno dozivati majku i ostale iz legla a njih nigdje. Morate biti strpljivi i pokušati psa umiriti. Umiruje ga se blagim riječima, maženjem, nuđenjem hrane, ali nikako lupanjem i zveckanjem predmetima. Priznajem, ovo drugo će vjerojatno odmah djelovati na psa da se umiri, ali dugoročno ga upropaštava. Pas postaje plašljiv jer kad se štenetu nešto usadi u podsvijest, teško će se kasnije ispraviti, obično - nikad!
Pas se mora pomoću Vas prilagoditi novoj sredini.
Sad ste mu Vi i otac i majka i brat i sestra.
Bavite se svojim mladim psom što više, u svakoj slobodnoj prilici se igrajte njime, učite ga loptici, špagama, trakama, i sličnim pomagalima jer će Vam za dalju obuku to kasnije trebati. Nemojte koristiti predmete od stakla i metala. Meni su se pokazale dobrim plastične boce od pepsi i coca-cole koje sam stisnuo da na pola izađe zrak iz nje i potom zatvorio zatvaračem. Takvu bocu može šutati, gurati, gristi, nositi, natezati se s njom, a ujedno ona stvara zvukove koji će se kasnije pokazati dobrim u obuci psa.
Pas u starosti 2,5 - 3 mjeseca već treba reagirati na razne igračke, od loptice preko gumenih igrački za djecu ili pse do raznih aporta i pomagala u radu.
Dok se igrate sa štenetom, plješćite, lupkajte nogom o pod ili u ritmu po nečemu što proizvodi zvuk, a to je najbolje raditi kad dajete psu jesti. Prije nego mu date obrok, lupkajte po zdjelici da ga priviknete da lupanje nije loše (štene ga poveže s hranom-dobro) a ako lupate po boksu da biste psa umirili lupanjem on će to povezati s neugodnim (loše) i kad bude stariji može se bojati lupetanja, raznih zvukova, pas se u novoj sredini mora privići na nove uvjete života. Mora znati da ima svoj boks u kojem spava, jede, pije, boravi,… i u koji mora odlaziti na gazdinu zapovijed . bez pogovora. Bit će pasa koji će slušati takvu zapovijed ali će otezanjem pokušati pridobiti dopuštenje za ostanak izvan boksa. Ukoliko psu dopustite jednom, on će pokušati i drugi puta, a ako mu dozvolite i drugi puta, treći puta Vas neće ni čekati za odobrenje. Neće ići u boks.


Dobrom socijalizacijom postižemo da prosječan pas u punoj snazi služi svome vlasniku. Nažalost, dobar radni ovčar služi vlasniku relativno kratko (7-8 godina) jer u svojoj mladosti daje sve, apsolutno sve od sebe da udovolji svome vlasniku. Zato je naš Crni Biser toliko vrijedan!
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Hrvatska mlada, Hrvatska i Evropska mlada te Evropska prvakinja ČUNA SLAVONSKI BROD   Sun Mar 02, 2008 12:48 am


ČUNA SLAVONSKI BROD
Hrvatska mlada i Hrvtska prvakinja
Evropska mlada i Evropska prvkinja
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sun Apr 20, 2008 4:29 pm


PINKILI SLAVONSKI BROD (HO) i ŠILA BENKRO BROD (PG)


LU SLAVONSKI BROD


BIBA VILJEVO i BOGI VILJEVO


CICA
Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sun May 25, 2008 7:38 pm

Dio mojih pasa je prirodno kusavo a dio je repato. Prije smo vodili računa da se pare kusavi s kusavim, a repati s repatim radi promatranja odredjenih tipova.

Ja sam sad krenio s križanjima ova naša dva tipa i rezultat su trenutno svi repati. A i nedavno sam pisao o repovima, pa evo ponavljam:



REP

U moja 4 ovogodišnja legla, u uzgoju su bile kuje od kojih je samo jedna bila prirodno kratkorepa, a drugima je bio rep kupiran.

Prva kuja koja je oštenjena bez repa i parena s mužjakom kome je kupiran rep, oštenila je svu štenad s repom, a samo je jednoj kujici naknadno novi vlasnik kupirao rep.
Druge tri kuje imale su kupiran rep (navodno je jedna prirodno kusava ali joj je rep ipak malo skraćen, ali zbog sigurnosti, svrstao sam je u kuje kupiranog repa)i parene su s mužjacima koji su također prirodno kratak rep, ali su oštenile i pse bez repa, s kratkim repom (3-5 cm) i s potpuno dugim repom.

To ovako izgleda:
Primjer 1.
Mužjak kupiranog repa X ženka prirodno kusava = svi repati (7 štenića)
Primjer 2.
Mužjak prirodno kusav X ženka kupiranog repa = 1 kusav i 3 repata
Primjer 3.
Mužjak prirodno kusav X ženka kupiranog repa = 3 kusava i 3 repata
Primjer 4.
Mužjak priropdno kusav X ženka kupiranog repa = 3 kusava i 3 repata

Obzirom da se dugi rep i kratki rep (ili čak bezrepi) pojavljuju zavisno od linija (govorim za pse koje poznajem sa svog terena) negdje 1:1, odnosno nekad u korist kupiranih a nekad u korist prirodno kratkorepih, što dokazuje da su zastupljenost i dominantnost, odnosno recesivnost određenih osobina otprilike podjednaki u ovom slučaju.

Događa se da priropdno kratkorepa kuja i prirodno kratkorepi mužjak znaju dati kroz dva parenja, u prvom leglu sve repate a u drugom leglu skoro sve kusave ili kratkorepe. što ide u prilog gornjoj tezi.

U daljnjoj selekciji, ostaje otvoreno pitanje, želimo li stvarati prirodno kusave pse ili ćemo stvarati pukim slučajem prirode i jedne i druge, i kako dokazati Evropi da se taj pas oštenio bez repa, kad znamo da je u Evropi kupiranje zabranjeno.


Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Sat Feb 28, 2009 8:38 pm

Malo i "nestandardne" boje hrvatskog ovčara

Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Tue Nov 03, 2009 11:00 pm

Osim što uskoro počinje 1. radno prvenstvo za hrvatske ovčare (agility, ovčarenje, traženje nestalih osoba, trag, obrana, poslušnost, izložba) za što više možete vidjeti na http://www.hrvatskiovcar.hr/index_HR.htm mali podsjetnik na moje nove pse:

Moja mlada kujica, s prirodno urođenim kratkim repom (kusava) i s putovnicom za Finsku;

ZAHIR SLAVONSKI BROD







Na vrh Go down
Buco



Broj komentara : 50
Age : 47
Location : Slavonski Brod
Registration date : 2008-02-02

KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Thu Nov 19, 2009 12:49 am

U petak počinje 1. RADNO PRVENSTVO HRVATSKIH OVČARA (čitaj SVJETSKO PRVENSTVO) a koje nema niti jedna druga pasmina u svijetu, pa ni njemački ovčar kao savršenstvo kinologije, sve na jednom mjestu - obrana, trag, napad, agility, spasilački psi, . . . i na kraju izložba!


SVI SMO DOBRODOŠLI!
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Hrvatski ovčar   Today at 8:58 am

Na vrh Go down
 
Hrvatski ovčar
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
DogMania :: Pasmine/Rase :: FCI Grupa 1-
Idi na: